Nošenje marame na radnom mjestu

Obavještenje Zastupništvo za ravnopravnost i jednaka ljudska prava
Nošenje marame
na radnom mjestu
Nošenje marame na radnom mjestu
Diskriminacija muslimanki, koje iz religioznih razloga i ubjeđenja nose maramu i na radnom mjestu,
jeste ugrožavanje ljudskih prava na osnovu religiozne pripadnosti, koja je prema odredbama Zakona
o ravnopravnosti zabranjena.
Ovaj zakon zastupa ljudska prava i ne
dozvoljava ugrožavanje istih na osnovu
religiozne pripadnosti, odnoseći se na sve
osobe koje su već zaposlene u privatnom
sektoru ili žele da stupe u radni odnos.
Budući da su religiozni simboli ili religiozni dijelovi odjeće, kao što je marama
kod muslimanki, u suštini izraz religijskog
uvjerenja, muslimanke koje ih nose, mogu
se pozvati na zakon.
imaju opravdanu sumnju da je odbijenica
vezana za maramu, a ne za njihove kvalifikacije ili druge objektivne faktore.
Zakon o ravnopravnosti zabranjuje diskriminaciju u radnom sektoru na osnovu
religijske opredijeljenosti. Stoga u načelu,
izuzev nekolicine izuzetaka i ograničenja,
važi:
Ako se žena već nalazi u radnom odnosu
i donese odluku da će nositi maramu, ne
samo privatno već i na radnom mjestu,
ona je također zaštićena.
Muslimanka koja iz religijskog ubjeđenja nosi maramu ne smije zbog
toga na radnom mjestu biti lošije
tretirana ili snositi negativne posljedice, koje ne bi snosila da ne nosi
maramu.
U slučaju da kandidatkinja svojoj prijavi za
posao priloži fotografiju na kojoj se nalazi
bez marame, a potom se na razgovoru za
posao ili na početku radnog odnosa pojavi
s maramom na glavi, čak ni tada joj se to
ne smije prigovarati.
Premještaj radnice na lošije radno mjesto, otkaz istoj, otpust ili suspendovanje
radnice iz razloga što nosi maramu je
zabranjen. Diskriminirajući prekid radnog
odnosa u ovakvim slučajevima je Zakonom o ravnopravnosti sporan.
Dokle seže obaveza jednakog
tretmana na području rada
U opseg zaštite u okviru Zakona o ravnopravnosti ulaze i uznemiravanja (kao
npr. prezirne opaske, vicevi, psovke),
kojima su muslimanke na radnom mjestu, od strane nadređenih, kolega ili stranki,
izložene.
Zabranom diskriminacije obuhvaćeno je
na primjer odbijanje prijave na konkurs za
zaposlenje koje se može pripisati nošenju
marame.
Osim toga ne smije dolaziti ni do diskriminacija kod stručnog savjetovanja, profesionalne orijentacije, stručnog obrazovanja i
usavršavanja, odnosno prekvalifikacije.
Često se kandidatkinjama direktno usmenim ili pismenim putem saopštava da
firma nije zainteresirana za radnicu koja
nosi maramu. U drugim slučajevima na
osnovu određenih indicija kandidatkinje
U slučaju prekoračenja zabrane zakona o
diskriminaciji, Zakonom o ravnopravnosti
predviđena je naknada štete za uvredu
časti i za moguće nastale financijske
gubitke.
Izuzeci i ograničenja
Ukoliko žena doživi negativnosti
koje se zasnivaju na nošenju
marame, to predstavlja neposrednu
diskriminaciju. Kao takva, diskriminacija može biti opravdana samo u
slučajevima kada nenošenje marame predstavlja bitan i odlučujući
preduslov za konkretan posao.
kriminaciji, ukažite i skrenite pažnju
vašim nadređenima, ili rukovodstvu
firme, da ste upućeni i poznajete
svoja prava i da ste uz to još zaštićeni Zakonom o ravnopravnosti.
Ukoliko imate drugih pitanja, rado ćemo
Vam pružiti besplatno i povjerljivo savjetovanje!
Godina i mjesec izdanja: august 2013.
Tako na primjer zahtjev za visokohigijenskim uslovima u pojedinim bolničkim
odjelima (npr. operacione sale) može proturječiti želji za nošenjem marame.
Pored takvih pojedinačnih slučajeva koji
odstupaju od regularnih, neophodno je
uzeti u obzir i sljedeća ograničenja vezana
za nošenje marame:
Neka preduzeća mogu u svojim «propisima o odijevanju» zahtijevati da se
marama uskladi s jedinstvenom službenom odjećom, npr. u formi specijalne
službene marame ili marame koja je
bojom usklađena sa službenom odjećom.
Osim toga preduzeće može zahtijevati da
marama mora usko nalijegati uz glavu i da
ne smije lepršati. To bi naročito bio slučaj
kada su u pitanju higijenski i sigurnosni
razlozi.
Želja klijenata i ekonomski razlozi, npr.
navodno poboljšanje konkurentnosti nisu
i ne mogu biti opravdanje firmi da bi od
žene bilo zahtijevano skidanje marame.
Ako se nađete u situaciji da u
postojećem radnom odnosu ili i u
fazi konkurisanja na neko drugo
radno mjesto budete izloženi dis-
Zastupništvo za ravnopravnost i jednaka ljudska prava
Je nezavisna državna ustanova koja radi na uspostavljanju jednakih ljudskih
prava, tj. bori se za ravnopravnost svih ljudi i zaštitu od diskriminacije. Nudimo Vam
pravne savjete i podršku. Informišemo Vas o temama vezanim za Vašu ravnopravnost i antidiskriminaciju. Naše savjetovanje je povjerljivo i besplatno.
Zastupništvo za ravnopravnost i jednaka ljudska prava
Centrala
Taubstummengasse 11, 1040 Wien / Beč
Tel.: +43 1 532 02-44
Telefaks: +43 1 532 02-46
E-pošta: [email protected]
Regionalni ured Steiermark / Štajerska
Europaplatz 12, 8020 Graz
Tel.: +43 316 720 590
Telefaks: +43 316 720 590-4
E-pošta: [email protected]
Regionalni ured Kärnten / Koruška
Kumpfgasse 25/ 3. sprat, 9020 Klagenfurt
Tel.: +43 463 509 110
Telefaks: +43 463 509 110-15
E-pošta: [email protected]
Regionalni ured Oberösterreich / Gornja Austrija
Mozartstraße 5/3, 4020 Linz
Tel.: +43 732 783 877
Telefaks: +43 732 783 877-3
E-pošta: [email protected]
Regionalni ured Tirol, Salzburg, Vorarlberg
Leipziger Platz 2, 6020 Innsbruck
Tel.: +43 512 343 032
Telefaks: +43 512 343 032-10
E-pošta: [email protected]
Nazovite nas besplatno: 0800 206 119
www.gleichbehandlungsanwaltschaft.at
Impressum
Medieninhaberin, Verlegerin und Herausgeberin:
Anwaltschaft für Gleichbehandlung, Taubstummengasse 11, 1040 Wien
Redaktion: Anwaltschaft für Gleichbehandlung
Grafische Gestaltung: BKA | ARGE Grafik
Druck: Digitalprintcenter BM.I
Wien, 2013