Te Tangira ao te Tua Unimwaane Dallin H. Oaks Man Aia Kooram

Te Tangira ao te Tua Unimwaane Dallin H. Oaks Man Aia Kooram

Te Tangira ao te Tua
Unimwaane Dallin H. Oaks
Man Aia Kooram Abotoro ake Tengaun ma Uoman
Ana tangira te Atua e aki onea mwin Ana tua nako, ao korakoran mwin ana tua nako e
aki kauarerekea oin te kantaninga ibukin Ana tangira.
I namakinna bwa N na taekina ana tangira te Atua ao ana tua te Atua. Au rongorongo bon
ana tangira te Atua ae taabangaki ma ni kororaoi n Ana babaire n te euangkerio, ni
ikotaki ma kakoauaan ae Ana kakabwaia aika rangi ni kakaawaki a kawakinaki ibukiia
naake a ongeaba n Ana tua nako.1 Aikai tuua aika akea tokiia ake a na kairiia kaaro n aia
tangira ao aia reirei ibukiia natiia.
I.
N na moanna ma aua katooto aikai ni kabwarabwarai tabeua mangaongao n te maiu n
rabwata imarenan te tangira ao te tua.
Te kairake ae ikawai e tuangiia ana karo aika nanokawaki ibukin tekatekana ni iein n aki
mare. "Ngkana kam tangirai ni koaua kam na butimwaeai ma raou n aron ae kam
butimwaaia natimi aika mareaki."
Te kairake e kaeka nakon aia tua kaaro ke aia kairoro n taekina, "Ngke kam tangirai, kam
na aki kamatoa nakoiu."
Ni katooto aikai te aomata ae urui tuua e taekinna bwa aia tangira kaaro e riai n riaon tua
aika ana tua te Atua ao aia reirei kaaro.
Uoua katooto aika i imwiina a kaota te mangaongao n te maiu n rabwata i aon mwiin Ana
tangira te Atua.
Te aomata ae aki butimwaea te reirei are taanga a riai ni mareaki n aki totoko bwa a na
kimwareirei n reitakiia n te utu n te maiu ae na roko, e taekina, "Ngke e tangirira raoi te
Atua, E aki kona ni kakoaua ae e na kamaenakoia buu mwaane ma buu aine n te aro aei. "
Te aomata e taku bwa ana onimaki e bua man te karawawata are e kariaia te Atua bwa e
na tuuraki iai te aomata, te reeti, e taekinna n tokina, "Ngke iai te Atua ae tangirira E na
aki kataua rikin aei."
Aomata aikai a aki kakoauai tuua ake akea tokiia ake a kaitarai aia iango ibukin mwiin
ana tangira te Atua. Aomata aika tei n aio aki ota n anuan ana tangira te Atua ke te
kantaninga n Ana tua nako. Ana tangira te Atua e aki onea mwin Ana tua nako, ao
korakoran mwin ana tua nako e aki kauarerekea oin te kantaninga ibukin Ana tangira.
E riai n titebo te kakoaua aei ibukin aia tangira ao aia tua kaaro.
II.
Te moan, iangoa ana tangira te Atua, ae kamatataaki raoi n te ingabong aei iroun
Beretitenti Dieter F. Uchtdorf. "Antai ae e na kamaenakoira ma tangirara iroun Kristo?" e
titiraki te Abotoro ae Bauro. Tiaki kanganga, tiaki te bwainikirinaki, tiaki te ananga ni
mate ke te kabang (tara I-Rom 8:35). "Ibukina I kairoroaki," e taekinna n tokina, "e aki
kona te mate, ke te maiu, ke anera, ke uea, ke mwaaka—ke te bwai teuana ae karikaki, ni
karaureira ma tangirara iroun te Atua" (kiibu 38–39).
Akea riki te kakoaua ae korakora ibukin mwaakan ao kororaoin ana tangira te Atua ae
akea tiana nakon ae taekinaki iroun te Abotoro ae Ioane: "Bwa e tangiriia aomata te Atua
n te aro are E anga Natina ae te riki temanna" (Ioane 3:16). Te abotoro temanna e koreia
bwa te Atua e "aki taua ae bon Natina, ma E anga ibukira ni kabaneira" (I-Rom 8:32).
Iangoa aron rawawatan Tamara are i Karawa bwa e na kanakoa Ana Riki Temanna bwa e
na rinanon te rawawata ae akea kabotauana ibukin ara bure. Anne bon te kakoaua ae
korakora ibukin tangirara n tatabemaniira Irouna!
Ana tangira te Atua ibukiia Natina bon te koaua ae akea tokina, ma e aera ngkai E rangi n
tangirira, ao e aera ngkai ti bwaruua te tangira anne? E kuneaki te kaeka n reitakin te
Atua ma Ana tua.
Taraan ae kakawaki irouia tabemwaang Ana tangira te Atua ibukina bwa a kantaningaia
bwa Ana tangira moan te korakora ao e aki tiatianaki n te aro are e na kainaomataia man
te ongeaba nakon Ana tua. Ni kaitarana, naake a oota n Ana babaire te Atua ibukiia
natina a ataia bwa Ana tua te Atua aki bibitaki. Are bon te kakoaua ae korakora ibukin
Ana tangira ibukiia Natina. Te nanoanga e aki kona ni iraea te momotiraoi, ao naake a
karekea te nanoanga bon naake a tia ni kawakin berita aika tabu mani kawakina te tua
(tara D&C 54:6).
Ti aki toki ni warekia n te Baibara ao ni koroboki aika tabu n taai aikai taekan unin te
Atua ma aika buakaka 3 ao Ana mwakuri n unna4 ni kaitaraia naake a urui Ana tua. E
kanga aei n riki bwa te kakoaua ibukin Ana tangira? Iotebwa Timiti e reirei bwa te Atua
"e bairei tuua ike [tamnei ake E na kanakoia nakon te aonaaba] a na kona ni karekea
rineia n rikirake n arona ngaia."4 Moan te kororaoi Ana tangira te Atua n te aro are e
tangiriira bwa ti na ongeaba n Ana tua ibukina bwa E ataia bwa ti man te ongeaba n ana
Tua are ti kona iai n riki ni kororaoi n arona ngaia. Ibukin aei, unin te Atua bon tiaki
kaitaraan Ana tangira ma bon te kakoaua ibukin Ana tangira. Kaaro nako ataia bwa ko
kona n tangira raoi te ataei ngke ko tabe n un ao n aki kukurei ni kateina aika raraoi
ibukina.
Ana tangira te Atua e rangi n taabangaki n te aro are Ana babaire ae kororaoi e anga bwa
bwaai n tituaraoi nakoia ni kabane Natina, nakoia naba naake aki ongeaba n Ana tua. Te
maiu ae mamate bon teuana te bwaintituaraoi, ae anga nakoia ni kabane ake a reke n tau n
te Buaka i Karawa. Teuana riki te bwaintituaraoi ae aki tiatianaki bon te mangauti ae
taabangaki: "Ngkai a bane ni mate iroun Atam, ao ai aroia naba bwa a na bane ni
kamaiuaki irouni Kristo" (1 I-Korinto 15:22). A mwaiti riki bwaai n tituaraoi aika aki
mwioko n oin ara ongeaba nakon te tua. N aron ae reirei Iesu, Tamara are i Karawa e
"kaota Ana taai i aoia akana buakaka ma akana raoiroi, ao e kabwaka te karau i aoia
akana atataiaomata ma akana babakanikawai" (Mataio 5:45).
Ngkana ti tii kakauongo, ti kona n ataa Ana tangira te Atua ao n namakinna, e ngae
ngkana ti aki ongeaba. Te aine ae tibwa okira ana bobotaki ni kakukurei te Ekaretia e
anga te kabwarabwara aei n ana taeka n tain te bootaki n toa: "E tauraoi n taai nako
ibukiu. E ngae ngke I aki butimwaia. E kairai ao e karaua nanou n taai nako ma Ana
tangira n nanoanga ae otabwaniniai, e ngae ngke I aki butimwaia, ma I [bon] rangi n un
ao I aki butimwaai bwaai aika riki ao n namakina Ana boutoka."7
III.
Ana kakabwaia aika kakawaki te Atua a mataata bwa a mwioko n te ongeaba nakon Ana
tua te Atua. Oin te reirei bon man kaotioti n taai aikai:
Bon iai te tua, a katanoataaki ni kateimatoaki i karawa imwaain karikan te aonaaba aei,
are a kaman taekinaki bwa a mwioko iai kakabwaia ni kabane.—Ao ngkana ti karekea te kakabwaia mai iroun te Atua, bon man te ongeaba nakon te tua
are mwioko iai are e a kaman taekinaki (tara D&C 130:20–21).
Te tua ae korakora aei e buokira n oota bwa tera bukin bwaai aika mwaiti, n aron te
motiraoi ao te nanoanga ae a kabwarabwaraaki n te Mwakuri ni Kamaiu. E
kabwarabwara naba aron te Atua n aki kona ni katoka kamwakuran te inaomata n rinerine
irouia Natina. Te inaomata n rinerine—mwaakara n rinerine—e bon boto i aon te babaire
n te euangkerio are e karokoira nakon te aonaaba. Te Atua e aki tuka karaoana ni katoka
mwiin ana rinerine temanna bwa e aonga ni kamanoa mweeraoin te aomata are
temanna—ae ngae ngke a tiritiri, kaikoaki ke n aonikai imarenaia—bwa aio e na uruana
Ana babaire ibukin rikirakera ae akea tokina.8 E na kakabwaiaira n rinanon mwiin aia
rinerine tabeman, ma E na aki tuka karaoan rinerine akekei.9
Ngkana e oota te aomata n ana reirei Iesu, teuanne ke neienne e aki kona ni motikia n ae
riai bwa Tamara are i Karawa ae tatangira ke Natina ae mimitong ni kakoaua bwa Aia
tangira e na taona nako Aia tua. Iangoi katooto aikai.
Ngke e moana Ana mwakuri Iesu, Ana moan rongorongo bon te rairannano.10
Ngke e kamwakura ana tangira n nanoanga n aki kaburea te aine are e bukinaki bwa e
wenenibure, E ngae n anne e tuanga neierei "Nako, ao tai manga bure" (Ioane 8:11).
E reirei Iesu, "A aki bane n rin ni uean karawa akana a kangai nakoiu, Te Uea, Te Uea,
ma e na rin iai ane taua ana taeka Tamau are i Karawa" (Mataio. 7:21).
Mwiin Ana tua te Atua e aki bitaki bwa e na butimwaai katei ke nanora aika tatangiraki.
Ngkana e iangoia te aomata bwa te tangira n atua ke ni karo ibukin temanna e angan te
aomata are tangiraki te kariaiakaki n aki ongeaba nakon te tua, teuaei ke neiei a na bon
aki oota n te tangira ke te tua. E taekinna te Uea: Ane e urua te tua, ao e aki kawakina te
tua, ma a ukoria n riki bwa te tua i bon irouia, ao a tangiria ni karaoa te bure, ao a na
reitinako ni karaoa te bure, n aki kona ni kaitiakaki n te tua, ke n te nanoanga, te motiraoi,
ke te motikitaeka. Ngaia are, a na tiku n teimatoa ni bareka (tara D&C88:35).
Ti warekia ni kaotioti n taai aikai, Ni kabane abanuea a tia n anganaki te tua (tara D&C
88:36). Te katooto:
Ane e aki kona n ongeaba n tuua n te abanuea ae tiretio e aki kona n teimatoa n rinanon
mimitongin te tiretio.
Ao ane e aki ongeaba n tuua n te abanuea ae teretirio e aki kona n teimatoa n rinanon
mimitongin teretirio.
Ao ane e aki ongeaba n tuua n te abanuea ae teretio e aki kona n teimatoa n rinanon
mimitongin te teretio (tara D&C 88:22–24).
N taeka tabeua, mimitongin te abanuea are e rineaki ibukira n te Kabanea ni Motikitaeka
e aki baireaki n te tangira bwa bon man te tua are e kabonganai te Atua n Ana baire bwa
ti na tau ibukin te maiu ae akea tokina, te kabanea ni korakora mai ibuakon ana
bwaintituaraoi te Atua (tara D&C 14:7).
IV.
N reiakinaia ao reitakiia ma natiia, a mwaiti aia tai kaaro ni kamwakuri tuua aikai.
Teuana reken te tai e bon irekereke ma aia bwaintangira kaaro are anganiia natiia. N ai
aron te Atua are e anga tabeua bwaintituaraoi nakoia Natina ni kabane n te maiu n
rabwata n akea kainnanoan aia ongeaba nakon Ana tua, kaaro a katauraoi kabwaia aika
mwaiti n aron te auti ao te amwarake e ngae ngke a aki kukurei natiia ma are a
kainnanoia kaaro. Ma, irakin ana banna Tamara are i Karawa ae moan te wanawana ao n
tatangira are e anga tuua ibukin kabwaiaia Natina, kaaro aika wanawana a iriani tabeua
aia bwaintituaraoi n te ongeaba.
Ngkana iai natiia—kaaro ae aki ongeaba n aron te kairake ae bwaina te manging ao te
kamangin ae kamamate e aitara ma te titiraki ae kangaanga. Aia tangira kaaro e
kainnanoia bwa bwaai aikai ke nimakina e na kariaiakaki n te mweenga ke bwai ake a
kainnanoaki i aan te tua ke kakaiakin te katei ke mweeraoia natiia ake tabeman e
kainnanoia bwa ana katabuaki bwaai aikai?
N na kaota te titiraki ae kangaanga riki, ngkana te nati ae ikawai e taanga n aki mare,
kakaiakin te reitaki n taanga i tinanikun te mare e kainnanoia bwa te nati aei e na
namakina korakoran aki kukurein te utu man katinanikuaki man taian reitaki n te utu, ke
aia tangira kaaro e kainnanoia bwa te taanga n aki mare e na aki mwannanoaki? I a tia n
noora korakoraia ni kauoua, ao I kakoaua bwa a uaia n aki riai.
E nga te tia ae na baireia kaaro? Anne e bon nakon wanawanaia kaaro, ni kairakiia iroun
te Uea. Akea te tabo n aia mwakuri kaaro ae kainnanoa riki kairakiia mai karawa ke ae a
kona riki ni karekea nakon aia babaire kaaro ni kaikawakiia natiia ao n taua taekan aia
utu. Aio te mwakuri ae akea tokina.
N aia tai kaaro ni mangaongao ma kangaanga aikai, a riai n uringa ana reirei te Uea are ti
katikuia ake ruangaun ma ruaman ao ti nakon te rereua ni kamaiua te tiibu are bua.11
Beretitenti Thomas S. Monson e wewete ibukin e mwananga n tangira ni kamaiuia tarira
ma mwaanera—ake a aiwa n aki akaka man taningaroti ke ni bangabwai.12 Reirei aikai a
kainnanoa te tangira ni mwannano ae reitinako, are e bon kainnanoa te reitaki n te tangira
ae reitinako.
Kaaro a riai n uringa ana reirei te Uea ae okioki are "ane e tangiria te Uea, e na ti boaia"
(Ebera 12:6).13 N ana taeka n te maungatabu i aon te taotaonannano ao te tangira,
Unimwaane Russell M. Nelson e reirei bwa "te tangira ni koaua ibukin te tia bure e kona
ni kareke te ninikoria ni kaitara tiaki te kariaia! Te tangira ni koaua e aki boutoka te katei
ae uruaniko ibon iroum."14
Te tia are e baireaki ibukin mwaakan te tangira ao kamatoan te tua, uruan tuua e na bon
roota te reitaki n te tangira n te utu. E reirei Iesu:
"Kam taku i nanomi bwa I roko bwa N na angan te aba te raoi? I taku nakoimi bwa I aki;
ma I roko bwa N na angan te aba te bwenauaki.
"Bwa i mwiin ngkai ao ane ana ikaikawi niman aomata i nanon te bata teuana, teniman
nakoia uoman, ao uoman nakoia teniman.
"Ane e na kakaiwi te tama nakon natina te mwaane, ao te nati te mwaane nakon tamana;
te tina nakon natina te aine, ao te nati te aine nakon tinana" (Ruka 12:51–53).
Reirei aika kauta te mata a kauringiira bwa ngkana kaain te utu aki katiteuanaaki ni
keiaki ni kawakin ana tua te Atua, a na bon iai te bwenauaki. Ti karaoa are ti kona n
totokoa uruan taian reitaki n tangira, ma n tabetai a bane n riki imwiin are ti karaoia.
I buakon rawawata aikai, ti riai n teimatoa n rinanon te koaua are kabuai kawaia ake ti
tangirii e na kakerikaka kukureira, ma e riai n aki kakerikaka ara tangira imarenara ke ara
waaki n taotaona n nano ni katiteuanaki n ataakin Ana tangira te Atua ao Ana tua te Atua.
I kaota koauan bwaai aikai, ake bon ana reirei Kristo, ake bon mwakoron te babaire ni
kamaiu ao ana reirei Kristo, ao I kakoauai n aran Iesu Kristo, amen.
BWAAI AIKA A NA TARAAKI
Tara Russell M. Nelson, "Divine Love," Liahona, Beberuare. 2003, 12
Tara Aramwa 42:25
.
3. Tarai katooto, Taan Motikitaeka 2:12–14; Taian Areru. 7:11; D&C 5:8, 63:32.
4. Tarai katooto, 2 Uea 23:26–27; I-Ebeto. 5:6; 1 Nibwaai. 22:16–17; Aramwa 12:35–36;
D&C 84:24.
5. Teachings of Presidents of the Church: Joseph Smith (2007), 210.
6. Tara Te Kaotioti 12:7–8.
7. Reta n Ritembwa 6, 2005, inanon ana bwai te tia korea te reta.
8. Kabotaua Aramwa 42:8.
9. Kabotaua Motiaea 24:14–15.
10. Tara Mataio 4:17.
11. Tara Ruka 15:3–7.
12. Tara Thomas S. Monson, "Lost Battalions," Liahona, Tebetembwa 1987, 3.
13. Tara naba Te Kaotioti. 3:19; Taeka n Rabakau 3:12; D&C 95:1.
14. Russell M. Nelson, "Teach Us Tolerance and Love," Ensign, Meei 1994, 71.